Porez na nekretnine je prirodan slijed Plenkovićeve politike

“nećete imati ništa i bit ćete sretni” WEF

Porez na nekretnine nije nikakvo iznenađenje.

Nije pao s neba.
Nije se pojavio preko noći.
Nije nastao zato što je netko u Ministarstvu financija jednoga jutra slučajno prolio kavu po tablici pa iz mrlje pročitao novu poreznu politiku.

To je prirodan slijed Plenkovićeve politike.

Politike u kojoj se država sve više financira preko novih nameta, u kojoj se lokalnim jedinicama daje novi instrument izvlačenja novca, u kojoj se vlasništvo postupno pretvara iz sigurnosti u stalni trošak, a građanima se sve prodaje pod lijepim riječima: modernizacija, pravednost, učinkovitost, europski standardi.

Krenimo redom.

1. Veljača 2023. — upozorenje da je “Nećete imati ništa” više od slogana

Još 10. veljače 2023. objavio sam video pod naslovom:

“Eksproprijacija imovine je dio velikog reseta.”

U toj objavi tema nije bila samo porez na nekretnine u uskom tehničkom smislu. Tema je bila šira: što se događa kada se privatno vlasništvo sustavno stavlja pod pritisak kroz poreze, regulaciju, troškove, energetske obveze i političke projekte koji formalno ne oduzimaju imovinu, ali stvaraju uvjete u kojima je običan čovjek sve teže može zadržati.

Tada sam upozorio da rečenica “Nećete imati ništa i bit ćete sretni” ne mora značiti da će vam netko doći na vrata i reći: “Dobar dan, došli smo po stan.” Takve stvari se u modernoj birokraciji rade puno elegantnije.

Prvo se stvori trošak.
Zatim obveza.
Zatim standard.
Zatim porez.
Zatim tržišni pritisak.
A na kraju građanin sam “slobodno” odluči prodati ono što više ne može nositi.

To je bila početna točka.

2. Prije nekoliko godina — europski primjeri kao upozorenje Hrvatskoj

U jednom ranijem tekstu / videu pod naslovom:

“Opasnosti uvođenja poreza na nekretnine u Hrvatskoj: Što možemo naučiti iz europskih primjera?”

upozoravao sam da Hrvatska ne smije gledati porez na nekretnine izolirano. Nije dovoljno pitati: “Koliko će iznositi?” Pravo pitanje glasi: kakav sustav taj porez otvara?

U toj sam analizi govorio o europskim i svjetskim primjerima, o gradovima i državama u kojima su porezi, stanarska politika, investicijski fondovi, zelene regulacije i tržište nekretnina promijenili samu narav vlasništva.

Poanta je bila jednostavna: u državi u kojoj su nekretnine glavni oblik životne štednje, porez na nekretnine nije samo porez na imovinu.

To je porez na sigurnost.
Porez na obiteljsku pričuvu.
Porez na ono što su ljudi gradili desetljećima.

Drugim riječima: ako Hrvat nema dionice, fondove, trustove, sofisticirane financijske instrumente i savjetnike u Zürichu, nego ima stan, kuću ili apartman, onda porez na nekretnine udara upravo u ono što mu je najvažnije.

3. Studeni 2024. — porez kao doživotna renta državi

Dana 22. studenoga 2024. objavio sam jednu od najkraćih, ali najpreciznijih formulacija:

“Porez na nekretnine je cijeloživotno plaćanje rente državi za vlastitu imovinu.”

To je srž cijele rasprave.

Ako stalno morate plaćati državi zato što nešto posjedujete, onda se mora postaviti ozbiljno pitanje: što uopće znači vlasništvo?

Naravno, netko će odmah reći: “Ali svi porezi su takvi.” Nisu.

Postoji velika razlika između poreza na promet, poreza na dohodak, poreza na dobit i poreza koji plaćate samo zato što nešto posjedujete, bez obzira imate li prihod, likvidnost ili mogućnost plaćanja.

Porez na nekretnine ne pita jeste li zaradili.
Ne pita imate li novca.
Ne pita jeste li umirovljenik.
Ne pita je li nekretnina rezultat štednje tri generacije.

On samo kaže: posjeduješ — plati.

A kada država jednom uvede načelo da se vlasništvo nad stanom ili kućom mora svake godine “obnavljati” uplatom državi, tada se vlasništvo pretvara u uvjetovano vlasništvo.

To sam tada nazvao rentom državi. I ostajem pri tome.

4. Prosinac 2025. — veliki analitički tekst: porez + zelena tranzicija + OECD

Dana 15. prosinca 2025. na stranici Slobodni podcast objavio sam tekst:

“Nećete imati ništa i bit ćete sretni — Kako zakoni, porezi i ‘zelena tranzicija’ mijenjaju vlasništvo nad stanovanjem.”

To je bio ključni tekst.

U njemu nisam tvrdio da postoji jedan zakon koji kaže: “Građanima treba oduzeti stanove.” To bi bilo neozbiljno. Upravo suprotno, napisao sam da to nije optužnica o skrivenim namjerama, nego analiza posljedica sustava.

A posljedice sustava bile su jasne.

Kada se spoje:

– energetska obnova,
– EPBD i zelena regulacija,
– porez na nekretnine,
– rast troškova održavanja,
– pad vrijednosti energetski loših stanova,
– nedostatak likvidnosti običnog vlasnika,
– ulazak Hrvatske u OECD,
– dolazak kapitalno jačih kupaca,
– i Bačićev zakon koji ubrzava prostorno planiranje,

dobijete sustav u kojem država formalno ne mora nikome ništa oduzeti. Dovoljno je da stvori okolnosti u kojima dio ljudi više ne može nositi vlastito vlasništvo.

U tom sam tekstu posebno naglasio da je porez na nekretnine trajni financijski pritisak: plaća se svake godine, ne ovisi o prihodu i ne zanima ga likvidnost vlasnika. Time vlasništvo nad stanom prestaje biti pasivna sigurnost i postaje stalni trošak.

A zatim dolazi točka pucanja.

Ako nemate novca za obnovu, nemate kreditnu sposobnost, porez i troškovi rastu, a vrijednost stana pada jer je energetski loš, prodaja postaje jedina realna opcija. To nije slobodan izbor. To je ekonomska prisila.

5. Studeni 2025. — MMF protiv Plenkovićeve slike “nikad bolje”

U javnosti sam upozoravao i na razliku između Plenkovićeve političke poruke da Hrvatska “nikad nije bolje živjela” i onoga što međunarodne institucije zapravo preporučuju Hrvatskoj.

U objavi / videu pod naslovom:

“Zašto MMF tvrdi suprotno od Plenkovića koji kaže da živimo nikad bolje”

upozorio sam da MMF traži širenje porezne baze, uključujući porez na nekretnine, ukidanje sniženih stopa PDV-a i druge oblike proširenja naplate. Javni trag te objave i dalje postoji na Facebooku, iako Facebook otežava izravan dohvat sadržaja.

To je važno jer pokazuje da Plenkovićeva politika ima dvije razine.

Prva je javna: govori se o stabilnosti, rastu, europskom uspjehu i odgovornom upravljanju.

Druga je stvarna: sve više poreza, sve više obveza, sve više administrativnih konstrukcija i sve manje prostora za običnog čovjeka koji samo želi raditi, štedjeti i živjeti od onoga što je stvorio.

6. Travanj 2026. — “Porez na sve nekretnine” kao pitanje trenutka

Dana 8. travnja 2026. objavio sam tekst:

“POREZ NA SVE NEKRETNINE – pitanje je trenutka, a ne vjerojatnosti.”

Tu sam najizravnije objasnio pravnu konstrukciju.

Napisao sam da na ovo upozoravam godinama. Ne jednom. Ne usput. Nego sustavno.

Bit stvari nije bila u tome što političari danas umiruju građane i govore da se porez ne odnosi na nekretninu u kojoj žive. Bit stvari je u konstrukciji zakona.

Jer kad jednom uvedete porez kao opći okvir, a zatim samo nabrojite izuzetke, više nije glavno pitanje hoće li se porez širiti.

Glavno pitanje je: kada će se izuzeci početi micati?

Upravo to je pravna bit.

Zakon ne kaže da lokalne jedinice mogu razmisliti o porezu na nekretnine. Zakon kaže da su jedinice lokalne samouprave dužne uvesti porez na nekretnine. I zakon kaže da porez plaćaju vlasnici nekretnina, a tek nakon toga navodi izuzeća. To nije sitnica. To je konstrukcija.

Zato sam tada napisao najvažniju rečenicu:

“Porez je već uveden kao načelo, a izuzeća su samo politički jastuk koji se kasnije može stanjivati.”

To je cijela priča.

Danas vam kažu da je izuzeta nekretnina u kojoj živite. Sutra vam mogu reći da se izuzeci moraju racionalizirati, modernizirati, uskladiti, pravednije postaviti ili proširiti radi stabilnosti lokalnih prihoda.

Birokracija nikada ne kaže: “Uzimamo vam više.”
Ona kaže: “Usklađujemo sustav.”

I zato čovjek mora čitati zakone, a ne samo konferencije za medije.

7. OECD 2026. — crno na bijelo

U istoj sam objavi upozorio na OECD.

I nije trebalo dugo čekati.

OECD-ov pregled Hrvatske za 2026. navodi preporuku da se ponavljajući porezi na nekretnine prošire na sve vlasnike kuća / stanova, odnosno “all homeowners”, te da se porezna osnovica promijeni s površine na redovito ažurirane tržišne vrijednosti.

Drugim riječima, ono na što sam upozoravao nije bila nikakva fantazija.

Prvo se uvodi opći okvir.
Zatim se javnost umiri izuzećima.
Zatim međunarodne institucije preporuče širenje.
Zatim domaći političari kažu da to nije njihova ideja, nego “standard”.

Tako se politika često provodi.

Ne frontalno.
Nego postupno.

Ne udarcem čekićem.
Nego stezanjem remena, rupu po rupu.

8. Hrvatski Fokus i Epoha — drugi su prenijeli upozorenje

Moj travanjski tekst nije ostao samo na mojem profilu.

Hrvatski Fokus ga je prenio pod međunaslovom “Globalizacijski porez na nekretnine”, uz citat dijela u kojem upozoravam da je porez uveden kao načelo, a izuzeća kao politički jastuk. Hrvatski Fokus je prenio i dio o OECD-u i preporuci širenja poreza na “all properties” i “all homeowners”.

Epoha je također prenijela objavu pod naslovom:

“Porez na apsolutno sve nekretnine pitanje je trenutka, a ne vjerojatnosti.”

Dakle, nije se radilo o jednoj usputnoj rečenici na društvenoj mreži. Radilo se o javno iznesenoj, ponovljenoj i prenesenoj analizi.

9. Svibanj 2026. — Mosler i porez kao alat države

Dana 17. svibnja 2026. na Slobodnom podcastu objavio sam tekst o Warrenu Mosleru:

“Što ako smo cijelo vrijeme pogrešno razumjeli novac.”

To nije bio tekst primarno o porezu na nekretnine. Ali je važan za razumijevanje šire slike.

U Moslerovom okviru porez nije samo način punjenja proračuna. Porez je i način stvaranja potražnje za državnom valutom. Država traži da porez platite u njezinoj valuti i time stvara potrebu za tom valutom.

Zašto je to važno u kontekstu poreza na nekretnine?

Zato što pokazuje da porez nije samo tehnička stavka. Porez je instrument moći. On određuje što morate raditi, u čemu morate plaćati i pod kojim uvjetima možete zadržati ono što smatrate svojim.

Kada se taj instrument primijeni na nekretninu, dakle na temeljnu obiteljsku sigurnost, onda rasprava prestaje biti računovodstvena.

Postaje politička.
Postaje društvena.
Postaje civilizacijska.

10. Svibanj 2026. — novi nameti i iznajmljivači

Dana 31. svibnja 2026. na Slobodnom podcastu objavio sam tekst:

“Peticija protiv novih nameta: kad Vlada inflaciju ‘liječi’ tako da kažnjava one koji rade.”

Taj tekst nije bio isključivo o porezu na nekretnine. Ali je bio izravno povezan s istom logikom.

Posebno sam upozorio na odnos države prema iznajmljivačima.

Godinama se ljude poticalo da ulažu u nekretnine, turizam i apartmane. Ljudi su ulagali vlastiti novac, dizali kredite, adaptirali kuće, preuzimali rizik i pokušavali zaštititi štednju od inflacije. A sada ih država počinje tretirati kao problem.

To je ista matrica.

Prvo te sustav potakne da ideš u jednom smjeru.
Zatim ti promijeni pravila.
Zatim kaže da si ti problem.
Zatim ti ispostavi račun.

To nije ozbiljna politika. To je mijenjanje pravila usred utakmice.

I upravo zato je porez na nekretnine prirodan slijed Plenkovićeve politike. Jer ta politika ne vidi građanina kao vlasnika, stvaratelja i nositelja obiteljske sigurnosti.

Vidi ga kao poreznu bazu.

Zaključak: nisam upozoravao na “mogućnost”, nego na mehanizam

Danas, kada se sve jasnije vidi smjer, treba reći jednostavno:

nisam upozoravao na jednu izoliranu mjeru.
Upozoravao sam na mehanizam.

A taj mehanizam izgleda ovako:

Prvo se uvede porez kao načelo.
Zatim se građane umiri izuzećima.
Zatim se izuzeća predstave kao privremena neravnoteža.
Zatim međunarodne institucije preporuče širenje.
Zatim domaći političari kažu da samo provode reforme.
Zatim vlasništvo postane sve skuplje.
Zatim mali vlasnik postane problem.
Zatim veliki kapital postane rješenje.

I na kraju nitko vam formalno ništa nije oduzeo.

Samo više ne možete zadržati ono što imate.

Zato porez na nekretnine nije slučajnost.
Nije izolirana mjera.
Nije tehnička reforma.

To je prirodan slijed Plenkovićeve politike.

Politike koja Hrvatsku sve više pretvara u zemlju u kojoj građanin smije imati imovinu — pod uvjetom da je svake godine ponovno može platiti državi.

A to više nije puno vlasništvo.

To je vlasništvo s godišnjom dozvolom.

Izvori i poveznice

1. Facebook video, 10. veljače 2023. — “Eksproprijacija imovine je dio velikog reseta”
   Javno pronađen Facebook trag; otvaranje je ograničeno Facebook blokadom, ali rezultat potvrđuje naslov i datum. (Facebook)
2. Facebook video — “Opasnosti uvođenja poreza na nekretnine u Hrvatskoj: Što možemo naučiti iz europskih primjera?”
   Javno pronađen Facebook trag; Facebook izravno otvaranje blokira. (Facebook)
3. X objava Andrije Klarića, 22. studenoga 2024. — “Porez na nekretnine je cijeloživotno plaćanje rente državi za vlastitu imovinu”
   Javni trag objave. (X (formerly Twitter))
4. Slobodni podcast, 15. prosinca 2025. — “Nećete imati ništa i bit ćete sretni”
   Temeljni analitički tekst o porezu na nekretnine, EPBD-u, OECD-u, Bačićevu zakonu i prijelazu iz vlasništva u najam. (Slobodni Podcast)
5. Facebook objava / video — “Zašto MMF tvrdi suprotno od Plenkovića…”
   Javni Facebook trag koji spominje MMF, širenje porezne baze i porez na nekretnine. (Facebook)
6. Facebook / X objava, 8. travnja 2026. — “Porez na sve nekretnine – pitanje je trenutka, a ne vjerojatnosti”
   Javni trag objave na Facebooku i X-u. (Facebook)
7. Hrvatski Fokus, travanj 2026. — prijenos Facebook teksta pod međunaslovom “Globalizacijski porez na nekretnine”
   Prenesen tekst s ključnim dijelom o pravnoj konstrukciji poreza, izuzećima i OECD-u. (Hrvatski Fokus)
8. Epoha portal — “Porez na apsolutno sve nekretnine pitanje je trenutka, a ne vjerojatnosti”
   Javni trag prijenosa teksta / objave. (Facebook)
9. Slobodni podcast, 17. svibnja 2026. — “Warren Mosler: Što ako smo cijelo vrijeme pogrešno razumjeli novac”
   Povezano s porezima i monetarnom teorijom; nije primarno tekst o nekretninama, ali je važan za širi okvir poreza kao državnog instrumenta.
10. Slobodni podcast, 31. svibnja 2026. — “Peticija protiv novih nameta: kad Vlada inflaciju ‘liječi’ tako da kažnjava one koji rade”
    Tekst o novim nametima, iznajmljivačima, nekretninama kao štednji i mijenjanju pravila usred utakmice. (Slobodni Podcast)
11. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, Narodne novine 152/2024
    Službeni izvor: jedinice lokalne samouprave dužne su uvesti porez na nekretnine; porez plaćaju vlasnici nekretnina. (Narodne Novine)
12. OECD Economic Surveys: Croatia 2026
    Preporuka: proširiti ponavljajuće poreze na nekretnine na sve vlasnike i promijeniti osnovicu s površine na redovito ažurirane tržišne vrijednosti. (OECD)