Nećete imati ništa – tri godine upozorenja o porezu na nekretnine

Danas vam kažu da je stan u kojem živite oslobođen poreza na nekretnine. Ja tvrdim da je to prijelazno razdoblje, a ne trajno stanje. To više nije moja procjena: OECD u službenom pregledu Hrvatske za 2026. piše da porez treba primijeniti na sve nekretnine, uključujući one u kojima vlasnici žive i one dugoročno iznajmljene.

Na taj sam smjer upozoravao od veljače 2023. Ovaj tekst slaže ta upozorenja redom, s datumima i poveznicama, da svatko može provjeriti što je rečeno i kada. Pokazuje i nešto što se rijetko izgovara: Plenković i Tomašević, nominalno na suprotnim stranama, u ovom su pitanju na istoj liniji.

Tri i pol godine upozorenja

Upozorenje nije nastalo kad je porez stigao. Prethodilo mu je godinu i pol, a odjek je s vremenom rastao: od 93 reakcije 2023. do 724 u travnju 2026.

Mehanizam: načelo, jastuk, širenje

Zakon ne kaže da općine „mogu razmisliti“ o porezu. Kaže da su ga dužne uvesti i da ga plaćaju vlasnici nekretnina. Tek iza toga nabraja izuzeća: stan za stalno stanovanje i stan iznajmljen za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci u godini.

Ta je konstrukcija bit stvari. Porez je uveden kao načelo, a izuzeća su politički jastuk koji se kasnije može stanjivati. Redoslijed izgleda ovako:

1. Uvede se opći okvir: obveza i raspon stope.
2. Javnost se umiri izuzećima.
3. Međunarodna institucija preporuči širenje.
4. Domaća politika kaže da samo usklađuje sustav s „europskim standardima“.

Prva dva koraka su iza nas. Treći je napisan: OECD kaže da porez treba primijeniti na sve nekretnine, uključujući stanove u kojima vlasnici žive i dugoročni najam, a osnovicu prebaciti s površine na redovito ažuriranu tržišnu vrijednost. Isti dokument priznaje da je takav porez nepopularan tamo gdje mnogo vlasnika ima niske prihode, pa savjetuje postupno uvođenje s niskim početnim stopama.

Kroz tu preporuku treba čitati i današnje stanje: porez je uveden samo na dio nekretnina, a gradovi stope tek podižu.

Plenković i Tomašević: ista linija, dva brenda

U svibnju i studenom 2025. pisao sam da su Plenković i Tomašević „dva lica istog novčića“. Porez na nekretnine to pokazuje bez ideološke usporedbe, na samim odlukama.

• Plenkovićeva vlada donijela je okvir: izmjenama Zakona o lokalnim porezima (NN 152/24) općine i gradovi dužni su uvesti porez na nekretnine, u rasponu od 0,60 do 8 €/m².
• Grad Zagreb pod Tomaševićem primijenio je taj okvir s 5 €/m², a u rujnu 2026. u savjetovanje je stavio povećanje na 8 €/m² od 1. siječnja 2027. To je zakonski maksimum.

Jedan je propisao obvezu, drugi bira najvišu stopu. Pitanje iz travnja i dalje stoji: hoće li ijedan od njih javno odbiti OECD-ovu preporuku da se porez proširi na sve vlasnike? HDZ i Možemo javno se svađaju oko simbola i zabrana, a u ovom se pitanju ne razlikuju.

Nije riječ samo o Zagrebu. Prema pregledima tržišta, stope za 2026. podigle su i desetine drugih općina i gradova. Upravo to i jest teza: ne radi se o jednoj stranci, nego o sustavu koji obje provode.

„Nećete imati ništa“ i stakeholder kapitalizam

Rečenica „Nećete imati ništa i bit ćete sretni“ dolazi iz promotivnih materijala Svjetskog gospodarskog foruma Klausa Schwaba iz 2016. i 2017. Prva od osam WEF-ovih „predviđanja za 2030.“ glasila je upravo tako. Schwab je osobno nije izgovorio, ali ju je proširila njegova organizacija. Njegova knjiga „Stakeholder Capitalism“ opisuje model u kojem se interesi svih „dionika“ stavljaju iznad interesa vlasnika.

U emisiji SLOBODNI podcast #83 s Richardom Jeffsom, autorom dokumentarca „Stakeholder Communism“, 1. rujna 2024. zaključio sam ovako: u novom stakeholder kapitalizmu nećemo imati ništa i bit ćemo sretni, jer ćemo sve unajmljivati od države, odnosno od glavnog dionika, planeta Zemlje. U istom zaključku primijetio sam da se riječi sloboda, ljudska prava, privatno vlasništvo, sloboda trgovine i kretanja u tom modelu nigdje ne spominju.

Porez na nekretnine je praktična primjena te ideje. Vlasništvo formalno ostaje, ali se svake godine mora iznova platiti. Kad se tome dodaju obvezna energetska obnova po direktivi EPBD, otvaranje tržišta kupcima iz OECD-a i brže prostorno planiranje, dio vlasnika neće moći nositi trošak. Prodat će i prijeći u najam.

Nitko im ništa neće oduzeti. Samo više neće moći zadržati ono što imaju.

Zaključak

Nisam upozoravao na jednu poreznu mjeru, nego na mehanizam. Okvir je postavljen, izuzeća su na snazi, preporuka za njihovo ukidanje je napisana, a gradovi stope već dižu prema maksimumu. Sljedeći korak nije pitanje vjerojatnosti, nego trenutka.

Izuzeće za stan u kojem živite danas vrijedi. Pitanje je koliko će dugo vrijediti kad ga OECD već otvoreno naziva preprekom, a Vlada i gradovi šute.

Izvori

• OECD Economic Surveys: Croatia 2026, poglavlje o stanovanju
• Porezna uprava: mišljenje o čl. 27. Zakona o lokalnim porezima (NN 152/24)
• Dnevnik.hr, 7. 9. 2026.: Zagreb diže porez na nekretnine s 5 na 8 eura po m²
• CORRECTIV, 26. 6. 2023.: podrijetlo rečenice „Nećete imati ništa“