Kako je došlo do velikog nezadovoljstva poljoprivrednika u Europi
Mercosur, regulacija i strukturna kriza europske poljoprivrede
Europska poljoprivreda posljednjih godina ulazi u fazu dubokog nezadovoljstva koje više nije ograničeno na pojedine države ili sektore, nego poprima kontinentalne razmjere. Prosvjedi poljoprivrednika u Bruxellesu, Parizu, Berlinu, Rimu, Varšavi i drugim gradovima nisu spontani ispadi bijesa, nego kulminacija dugotrajnog procesa u kojem se ekonomski pritisci, regulatorni zahtjevi i geopolitičke odluke prelamaju upravo na onima koji proizvode hranu.
U jednoj od emisija, koju sam radio s Thierryjem Laurent Pelléom, obrađena je teorijska i analitička pozadina tog procesa. Dio iznesenih teza temelji se na mjerljivim ekonomskim i političkim činjenicama, dok je dio svjesno predstavljen kao hipoteza – scenarij koji je moguć, ali se ne može dokazati kao plan. Upravo je ta distinkcija ključna za ozbiljnu raspravu.
1. Što je neupitno: ekonomska realnost europskog farmera
Postoji nekoliko činjenica oko kojih danas gotovo da nema ozbiljnog spora:
Prvo, troškovi poljoprivredne proizvodnje u Europi snažno su porasli. Energija, gorivo, gnojiva, zaštitna sredstva, mehanizacija i financiranje postali su znatno skuplji nego prije deset ili dvadeset godina. Istodobno, otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda često ne prate taj rast.
Drugo, regulatorni okvir EU postaje sve kompleksniji. Ekološki standardi, administrativni zahtjevi, uvjeti za subvencije i kontrole proizvodnje znatno su pooštreni. Ne ulazeći u pitanje opravdanosti ciljeva (zaštita okoliša, zdravlja i klime), činjenica je da se velik dio tereta tih politika prenosi izravno na poljoprivrednike, često bez dovoljne financijske kompenzacije ili realnih prijelaznih rokova.
Treće, profitna marža mnogih obiteljskih gospodarstava sustavno se smanjuje. To nije ideološka tvrdnja, nego čista matematika: kada troškovi rastu brže od prihoda, dug se povećava, a financijska otpornost nestaje. U takvim uvjetima i mali poremećaj može dovesti do bankrota.
2. Mercosur kao okidač, ne kao jedini uzrok
U tom kontekstu, sporazum EU–Mercosur ne treba promatrati kao uzrok krize, nego kao okidač koji je postojeće nezadovoljstvo učinio politički vidljivim.
Sporazum predviđa daljnju liberalizaciju trgovine s velikim južnoameričkim proizvođačima hrane. Poljoprivrednici u Europi taj proces doživljavaju kroz tri konkretna straha:
- dodatni pritisak na cijene zbog uvoza jeftinijih proizvoda,
- nejednake proizvodne standarde (pesticidi, okolišni uvjeti, radna prava),
- osjećaj da se domaća proizvodnja žrtvuje u korist širih geopolitičkih i industrijskih interesa.
Važno je naglasiti: protivljenje Mercosuru nije u svojoj srži protivljenje trgovini, nego protivljenje trgovini bez reciprociteta. Kada se od europskog farmera traži da poštuje stroge standarde, dok uvozna roba dolazi iz sustava s blažim pravilima, percepcija nepravde postaje politički eksplozivna.
3. Regulacija i ekologija: cilj i posljedica nisu isto
Jedna od ključnih točaka nezadovoljstva odnosi se na način provođenja ekoloških politika. Poljoprivrednici ne osporavaju potrebu za očuvanjem tla, vode i okoliša. Ono što osporavaju jest tempo, metoda i raspodjela troška tranzicije.
Ako se od proizvodnje hrane traži da bude skuplja, sporija i administrativno zahtjevnija, tada netko mora preuzeti financijski teret te promjene. U praksi, velik dio tog tereta pada upravo na proizvođače, dok tržište i potrošači često nisu spremni platiti višu cijenu.
U tom raskoraku između političkih ciljeva i tržišne realnosti rađa se frustracija.
4. Hipoteza o okrupnjavanju proizvodnje – što se može, a što ne može tvrditi
U emisiji s Thierryjem Laurent Pelléom razmatrali smo i hipotezu koja se često pojavljuje u javnim raspravama: da aktualni pritisci dugoročno mogu dovesti do okrupnjavanja proizvodnje hrane, nestanka malih obiteljskih farmi i jačanja velikih korporativnih sustava.
Ovdje je važno biti krajnje precizan.
Može se dokazati da:
- veliki sustavi lakše podnose regulatorne i financijske pritiske,
- mali proizvođači brže ispadaju iz igre kada marže nestanu,
- tržišna koncentracija u poljoprivredi već postoji i raste.
Ne može se dokazati da:
- postoji jedinstven, koordiniran plan s ciljem preuzimanja zemlje i namjernog uništavanja obiteljskih farmi,
- regulatorne i trgovinske politike imaju skriveni cilj konfiskacije zemljišta.
Takav scenarij teoretski je moguć kao posljedica tržišne dinamike i političkih odluka, ali to ne znači da je riječ o dokazanom planu ili namjeri. To ostaje u domeni hipoteze, a ne činjenice.
U ozbiljnoj analizi ta se razlika mora jasno povući – ne zato da se hipoteza zabrani, nego da se rasprava ne diskreditira.
5. Zašto su prosvjedi logičan ishod, a ne iznenađenje
Kada se svi navedeni elementi spoje – rast troškova, pad marži, regulatorni pritisak i najava dodatne konkurencije kroz Mercosur – prosvjedi postaju racionalna reakcija, a ne populistički hir.
Poljoprivrednici ne izlaze na ulice zato što su “protiv Europe”, nego zato što osjećaju da se o budućnosti njihove egzistencije odlučuje bez njih. U tom smislu, aktualni prosvjedi nisu kraj procesa, nego početak ozbiljnog političkog pitanja: kakav model poljoprivrede Europa uopće želi i tko će ga platiti.
Zaključak
Europska poljoprivredna kriza nije nastala preko noći, niti se može objasniti jednim sporazumom ili jednom politikom. Mercosur je postao simbol, ali uzrok leži dublje – u dugogodišnjem razmaku između političkih ambicija, tržišne realnosti i održivosti obiteljskih farmi.
U emisiji s Thierryjem Laurent Pelléom otvorili smo i teorijski prostor za razmišljanje o mogućim dugoročnim posljedicama tog procesa. Ne kao gotovu istinu, nego kao upozorenje: ako se trendovi nastave bez korekcije, rezultat može biti poljoprivreda s manje farmera, manje izbora i većom koncentracijom moći.
Hoće li se to dogoditi – nije unaprijed određeno. Ali ignorirati nezadovoljstvo onih koji proizvode hranu pokazalo se, kroz povijest, kao vrlo loša strategija.
Izvori
- Reuters
Belgian farmers clash with police in anti-trade protest over Mercosur deal
Reuters, 18. prosinca 2025.
(Izvještaj o prosvjedima poljoprivrednika u Bruxellesu, razlozi prosvjeda, Mercosur kao povod) - Reuters
EU-Mercosur trade deal signing delayed as Italy demands more time
Reuters, 19. prosinca 2025.
(Analiza političkih podjela unutar EU, protivljenje Francuske i Italije, stavovi Europske komisije) - Associated Press (AP News)
EU delays massive free-trade deal with South American bloc Mercosur amid farmers’ protests
AP News, prosinac 2025.
(Kontekst odgode sporazuma, reakcije poljoprivrednika i država članica) - Al Jazeera
Angry farmers block Brussels roads with tractors over Mercosur trade deal
Al Jazeera, 18. prosinca 2025.
(Terenski prikaz prosvjeda, poruke poljoprivrednika, simbolika traktora i blokada) - European Commission – Directorate-General for Trade (DG Trade)
EU–Mercosur Trade Agreement – Factsheet & Negotiation Overview
Europska komisija
(Službeni opis sporazuma, ciljevi, obuhvat tržišta i sektora) - Copa-Cogeca (Europsko udruženje poljoprivrednika i zadruga)
Position papers on EU-Mercosur agreement and Common Agricultural Policy
(Stajališta poljoprivrednih organizacija o uvozu, standardima i tržišnom pritisku) - Eurostat
Agricultural input prices, farm income and production costs in the EU
(Statistički podaci o rastu troškova proizvodnje i prihodima poljoprivrednika) - Europski parlament – Research Service (EPRS)
The EU-Mercosur Agreement: Implications for agriculture and food systems
(Analitički pregled mogućih učinaka sporazuma na europsku poljoprivredu) - Emisija / intervju
Razgovor s Thierryjem Laurent Pelléom o europskoj poljoprivredi i strukturnoj krizi
(Autorska emisija – teorijski i analitički dio, jasno označen kao hipoteza)
Napomena:
Dio analize u ovom tekstu odnosi se na teorijske scenarije i hipoteze koje nisu dokazane kao politički planovi, već predstavljaju mogući ishod postojećih ekonomskih i regulatornih trendova.
Autor
Piše