CBDC – NOVAC KOJI TO VIŠE NIJE

James Patrick u Slobodnom podcastu (2025.)

U jednoj od najizravnijih i najuznemirujućih analiza financijske budućnosti, James Patrick u Slobodnom podcastu 2025. godine govori o digitalnim valutama središnjih banaka (CBDC) – projektu koji se javnosti predstavlja kao tehnološki napredak, a u svojoj suštini donosi radikalnu promjenu odnosa između države, novca i pojedinca.

Patrick ne govori u apstrakcijama ni teorijama, nego kroz konkretne primjere već provedenih pilot-projekata diljem svijeta. Njegova poruka je jasna: CBDC nije “digitalna verzija gotovine”, nego potpuno novi instrument kontrole.

CBDC – programibilni kraj novca

Za razliku od gotovine, CBDC nije neutralno sredstvo razmjene. Njegova ključna značajka je programibilnost.

Takav “novac” može imati rok trajanja, može vrijediti samo na određenom geografskom području, može se koristiti isključivo za unaprijed odobrene proizvode i može biti blokiran u realnom vremenu, bez sudskog postupka i bez objašnjenja.

U tom smislu, Patrick zaključuje: CBDC više nije novac u klasičnom smislu riječi, nego digitalni vaučer pod uvjetima države ili središnje banke.

Preduvjet za uvođenje takvog sustava je digitalni identitet. Bez digitalnog ID-a, CBDC ne može funkcionirati.

Stvarni testovi: Indija, Nigerija i Tajland

Ovo nisu teorijski planovi. Radi se o stvarnim eksperimentima koji su već provedeni.

U Nigeriji je 2020. godine pokrenut puni CBDC program. Gotovina je povučena iz opticaja, a građani su u vrlo kratkom roku bili prisiljeni koristiti digitalni novac. Rezultat su bili kaos, neredi i potpuni kolaps svakodnevnog života. Gotovina je kasnije vraćena, ali mnogi ljudi su u tom procesu izgubili osobnu ušteđevinu. Bio je to test – i očito lekcija za buduće implementacije.

Na Tajlandu su vlasti nudile oko 250 dolara građanima koji prihvate digitalni identitet i CBDC novčanik. Taj novac imao je rok trajanja od šest mjeseci, vrijedio je samo unutar kruga od četiri kilometra od mjesta prebivališta i mogao se koristiti isključivo za određene proizvode, primjerice osnovne namirnice.

To je, po Patricku, školski primjer programibilnog novca.

Programibilnost znači neograničenu kontrolu

Najveća opasnost CBDC-a nije tehnologija, nego moć koju daje vlastima.

Takav sustav omogućuje ograničavanje kupnje, zabranu prodaje, onemogućavanje štednje i stavljanje pojedinaca na takozvane “crne liste”. Ako sustav procijeni da ste prekršili pravila – vaša sposobnost sudjelovanja u ekonomiji može nestati pritiskom na gumb.

Patrick podsjeća da je još 2019. godine Mastercard, u suradnji s Ujedinjenim narodima, testirao kreditne kartice koje prate ugljični otisak korisnika i ograničavaju potrošnju na temelju “održivosti”.

Klima, socijalni rejting i poslušnost

CBDC se savršeno uklapa u klimatske politike.

Programibilni novac omogućuje ograničavanje konzumacije mesa, energije, goriva ili putovanja – sve pod izlikom zaštite klime. No isti mehanizmi mogu se koristiti i za sankcioniranje na temelju socijalnog rejtinga, političkih stavova, optužbi za govor mržnje ili “neprihvatljivo ponašanje”.

Primjer Kine pokazuje da takav sustav nije distopijska fikcija, nego već postojeća realnost.

Patrick naglašava da ovdje nije riječ o ideološkoj podjeli. Nije važno jeste li lijevo, desno ili centar – mehanizam kontrole pogađa sve.

Bitcoin – otpor ili trojanski konj?

Patrick iznosi neugodnu, ali legitimnu hipotezu: bez izuma Bitcoina, CBDC ne bi bio moguć.

Ljudi su se kroz kriptovalute navikli na digitalni novac, dok se paralelno testirala tehnologija koja se sada želi koristiti za centraliziranu kontrolu. Postavlja se pitanje je li Bitcoin autentični alat otpora ili trojanski konj koji je pripremio teren za CBDC.

Iako Patrick sumnja da će SAD formalno uvesti CBDC, upozorava da postoje alternative s gotovo istim učinkom – poput digitalnih stablecoina koje izdaju banke i stroge regulative protiv “pranja novca”, koje već sada ozbiljno ograničavaju financijsku slobodu.

Tokenizacija svega – uključujući prirodu

Patrick upozorava na trend tokenizacije cjelokupne imovine – uključujući prirodu.

Navodi izjave Larryja Finka, čelnika BlackRocka, o stvaranju globalne knjige sve imovine: ljudi, nekretnina, resursa i prirodnih procesa. Kroz projekte poput Intrinsic Exchange Group, stvari poput vode, šuma ili hidroloških ciklusa pretvaraju se u financijsku imovinu, pogodnu za kolateralizaciju i financijsko umnožavanje.

Povijest financija, upozorava Patrick, jasno pokazuje kako takvi baloni završavaju.

Stari financijski sustav je već bankrotirao

Prema Patricku, današnji financijski sustav je de facto bankrotiran. Dugovi su postali neotplativi, a novac se stvara isključivo kroz zaduživanje.

CBDC i koncept univerzalnog temeljnog dohotka služe kao način da se zadrži kontrola nad društvom u novom sustavu – uz cijenu financijske slobode pojedinca.

Umjetna inteligencija, gubitak poslova i uvjetovana pomoć

Razvoj umjetne inteligencije u sljedećim godinama dovest će do masovnog gubitka radnih mjesta. Patrick upozorava na scenarij u kojem će pomoć nezaposlenima biti ponuđena samo uz prihvaćanje digitalnog identiteta i digitalnog novca.

U krizama ljudi pristaju na ono što u normalnim okolnostima nikada ne bi prihvatili.

Zaključak

James Patrick ne tvrdi da zna kako će sve završiti. No jasno pokazuje smjer u kojem se sustav kreće.

Pitanje više nije hoće li tehnologija postojati, nego hoće li čovjek zadržati kontrolu nad vlastitim životom, imovinom i slobodom odlučivanja.